Naslov Priziv savjesti u medicini - pregled novijih rasprava i promišljanja
Naslov (engleski) Conscientious objection in medicine - a review of recent discussions and deliberations
Autor Ivana Grahovac
Mentor Ana Borovečki (mentor)
Član povjerenstva Zlata Ožvačić Adžić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Marjeta Majer (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ana Borovečki (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Zagrebu Medicinski fakultet (KATEDRA ZA SOCIJALNU MEDICINU I ORGANIZACIJU ZDRAVSTVENE ZAŠTITE) Zagreb
Datum i država obrane 2020-09-11, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Socijalna medicina
Sažetak Priziv savjesti odluka je pojedinca da će postupiti prema nalogu vlastite savjesti, a ne prema vanjskom nalogu drugog aktera, poput države ili poslodavca. Ujedno je riječ o pravu koje proizlazi iz slobode savjesti te je zajamčeno brojnim međunarodnim sporazumima. U medicini, promišljanja i rasprave o prizivu savjesti duboko ulaze u propitkivanja svrhe medicine, definiranja uloge medicine i sadržaja medicinskog čina te razumijevanja medicinskih djelatnika kao moralnih djelatnika kojima je očuvanje vlastitog moralnog integriteta središnje po cjelovitost u poimanju samih sebe. Priziv savjesti u medicini najčešće se ulaže zbog etičkih, moralnih, ali i znanstvenih uvjerenja po pitanju početka i kraja života, no s brzim razvojem medicine i biotehnologije, medicinsku zajednicu očekuje sve veći broj novih bioetičkih izazova koji će zahtijevati sveobuhvatna promišljanja i mudra prosuđivanja pri izboru djelovanja. Analiza literature u posljednjih deset godina pokazuje kako se polemike pretežno vode na
polju odnosa liječnika i pacijenta, tumačenja profesionalizma, kliničke prosudbe i diskrecijskog prostora, kao i zakonodavnog
uređenja te potrage za kompromisnim rješenjima u pluralističkim društvima. Dio medicinske zajednice koji smatra da priziv savjesti u medicini mora biti omogućen i zaštićen, poziva se na nužnost poštivanja slobode savjesti i važnost djelovanja prema istoj, neodvojivost privatnog i profesionalnog dijela ljudske osobnosti te nužnost poštivanja različitih moralnih uvjerenja i rasuđivanja u tolerantnim društvima. S druge strane, dio medicinske zajednice koji nije sklon omogućavanju prava na priziv savjesti u medicini, obrazlaže to razumijevanjem medicine kao one u kojoj su prava pacijenata na prvom mjestu te je dužnost zdravstvenih djelatnika pružiti sve legalne postupke kako se pacijenti ne bi susretali s preprekama poput smanjene dostupnosti legalnih postupaka ili stigme zbog traženja istih. Zasad je prevladavajući stav medicinske i pravne struke da pravo na priziv
savjesti zdravstvenih djelatnika treba poštivati te u određenoj mjeri zakonom zaštititi.
Sažetak (engleski) Conscientious objection is the decision of an individual to act according to the order of one’s own conscience and not according to the external order of another actor, such as the state or the employer. At the same time, it is a right arising from freedom of conscience, guaranteed by numerous international agreements. In medicine, reflections and debates on the appeal of conscience go deep into questioning the purpose of medicine, defining the role of medicine and the content of the medical act, as well as understanding of health care providers as moral agents to whom the preservation of one's own moral integrity is central to wholeness in the conception of oneself. Conscientious objection in medicine is most often exercised because of ethical, moral, but also scientific beliefs and convictions about the beginning and the end of life. With the rapid development of medicine and biotechnology, the medical community expects an increasing number of new bioethical challenges that will require comprehensive deliberation and wise judgment when choosing an action. An analysis of the literature from the last ten years shows that polemics are predominantly in the field of doctor - patient relationship, interpretation of professionalism, clinical judgment and space of discretion, as well as legislative regulation and the search for compromise solutions in pluralistic societies. The part of the medical community that believes that the appeal of conscience in medicine must be enabled and protected, calls for the need to respect freedom of conscience and the
importance of acting accordingly, the inseparability of private and professional parts of human personality and the need to respect different moral beliefs and judgments in tolerant societies. On the other hand, the part of the medical community that is not inclined to allow the right to conscientious objection in medicine, explains this by understanding medicine as one in which the rights of patients come first and it is the duty of health care workers to provide all legal procedures to ensure that patients do not encounter obstacles such as reduced availability of legal procedures or the stigma of seeking them. For the time being, the prevailing position of the medical and legal profession is that the right to conscientious objection by health care professionals should be respected and to a certain extent protected by law.
Ključne riječi
priziv savjesti
medicina
moralni integritet
zakon
Ključne riječi (engleski)
conscientious objection
medicine
moral integrity
law
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:105:619969
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-03-23 10:25:40