Učestalost i načini rješavanja komplikacija nakon laparoskopskih kolecistektomija

diplomski rad

• Naslov (engleski): Frequency and management of complications after laparoscopic cholecystectomy
• Autor: Domagoj Rašić
• Mentor: Leonardo Patrlj (mentor)
• Član povjerenstva: Dujo Kovačević (predsjednik povjerenstva)
• Član povjerenstva: Tomislav Meštrović (član povjerenstva)
• Član povjerenstva: Leonardo Patrlj (član povjerenstva)
• Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj: Sveučilište u Zagrebu; Medicinski fakultet; (KATEDRA ZA KIRURGIJU); Zagreb
• Datum i država obrane: 2014-07-15, Hrvatska
• Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana: BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO; Kliničke medicinske znanosti; Kirurgija

Sažetak

Terapija izbora odnosno zlatni standard u liječenju bolesti žučnjaka je laparoskopska kolecistektomija. To je najčešći laparoskopski operativni zahvat. Osim prednosti koje je donijela laparoskopska kolecistektomija u odnosu na standardnu – otvorenu operaciju žučnjaka, javile su se i nove komplikacije koje su vezane za laparoskopski način operiranja, a također blago je povećana i incidencija ozljeda žučnih vodova u odnosu na otvoreni zahvat. Komplikacije koje se javljaju tijekom laparoskopske kolecistektomije možemo podijeliti u skupinu koje se javljaju i kod drugih laparoskopskih zahvata: ozljede nastale djelovanjem mehaničke sile u vidu ozljeda šupljih organa i ozljede prvenstveno velikih krvnih žila, te ozljede nastale djelovanjem toplinske energije tijekom upotrebe elektrokoagulacije u vidu termičkih oštećenja šupljih organa i žučnih putova. Termičke ozljede šupljih organa najčešće se manifestiraju 3 do 5 dana nakon operativnog zahvata kliničkom slikom akutnog abdomena radi perforacije šupljeg organa na mjestu ozljede, dok termičke ozljede žučnih putova razvijaju simptomatologiju, ukoliko se radi o težim termičkim oštećenjima nakon demarkacije mjesta termičke ozljede s izlaskom žuči u trbušnu šupljinu ili ukoliko se radi o manjim oštećenjima nakon dužeg vremenskog perioda u vidu benignih stenoza žučnih putova. Ozljede koje su karakteristične za laparoskopske operacije žučnjaka, a koje su prisutne i kod otvorenih zahvata na žučnjaku su ozljede krvnih žila hepatoduodenalnog ligamenta i ekstrahepatalnih žučnih vodova. Najčešće krvarenje tijekom i nakon laparoskopske kolecistektomije je krvarenje iz arterije cistike, dok je najčešće ozlijeđena tj. klipana arterija hepatika. Ozljeda žučnih vodova uz ozljede velikih krvnih žila spadaju u najteže komplikacije tijekom kolecistektomije. Učestalost ozljede žučnih putova kod laparoskopske kolecistektomije iznosi od 0,2% – 0,7%. Klasifikacija težine ozljede je prema Bismuthu. Načini zbrinjavanja ozljede žučnih vodova variraju od jednostavnog prešivanja ozljede do biliodiogestivnih anastomoza.

Sažetak (engleski)

The treatment of choice and golden standard in the treatment of gallbladder disease is laparoscopic cholecystectomy. It is the most common laparoscopic surgery. In addition to the benefits brought by laparoscopic cholecystectomy compared to standard - open gallbladder surgery, there were also new complications related to laparoscopic surgical technique, and also slightly increased incidence of bile duct injury compared to open surgery. Complications that occur during laparoscopic cholecystectomy can be divided into a group that can occur with other laparoscopic surgery: injuries resulting from the action of mechanical forces in the form of hollow organ injuries, and injuries primarily of large blood vessels, and injuries resulting from the action of heat during the use of electrocoagulation in the form of thermal damages to the hollow organs and bile ducts. Thermal injury of the hollow organs usually manifest 3-5 days after surgery, the clinical picture of acute abdomen because of the perforation of a hollow organ to the site of injury, while thermal injury of the bile ducts develop symptoms, if there are severe thermal damage after demarcation of thermal injury with the release of bile into abdominal cavity or if it is a minor damage after a long period of time in the form of benign stenosis of the bile ducts. Injuries that are characteristic of laparoscopic gallbladder surgery, and which are present in open gallbladder surgery are the injury of blood vessels hepatoduodenal ligament and extrahepatic bile ducts. The most common bleeding during and after laparoscopic cholecystectomy was bleeding from the cystic artery, while the most commonly injured is clipsed hepatic artery. Injury to the bile ducts with major vascular injuries fall into the most serious complications during cholecystectomy. The incidence of bile duct injury in laparoscopic cholecystectomy is 0.2% - 0.7%. We classify severity of injury according to Bismuth. Methods of disposal of bile duct injuries vary from simple stitching of the injury to biliodigestive anastomosis.

• Ključne riječi: laparoskopija; kolecistektomija; komplikacije; ozljede žučnih vodova
• Ključne riječi (engleski): laparoscopy; cholecystectomy; complications; injury to the bile ducts
• Jezik: hrvatski
• URN:NBN: urn:nbn:hr:105:261329
• Studijski program: Naziv: Medicina; Vrsta studija: sveučilišni; Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski; Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
• Vrsta resursa: Tekst
• Način izrade datoteke: Izvorno digitalna
• Prava pristupa: Otvoreni pristup
• Datum i vrijeme pohrane: 2016-03-10 09:23:12