Paginacija

Medikamentozno liječenje mioma maternice
Medikamentozno liječenje mioma maternice
Anja Vurušić
Miomi su benigni tumori glatkih mišića maternice. Predstavljaju najčešće tumore maternice kao i najčešće tumore zdjelice. Incidencija mioma kreće se od 20 do 80% u žena reproduktivne dobi, s vrhuncem između 45. i 49. godine života. Često su asimptomatski, a kada uzrokuju simptome mogu imati značajan utjecaj na kvalitetu života. Simptomi ovise o broju mioma, njihovoj veličini i lokalizaciji te se najčešće javljaju u obliku abnormalnih krvarenja iz maternice praćeni...
Medikamentozno liječenje mioma maternice
Medikamentozno liječenje mioma maternice
Ines Pitner
Miomi su vrlo česti dobroćudni tumori maternice koji se pri kraju generativne dobi nalaze u oko ¾ populacije. Najčešće tegobe koje su prisutne su nenormalno krvarenje iz maternice te tegobe koje dolaze zbog pritiska mioma na okolne strukture. U dijagnostici najčešće se koristi transvaginalna ultrasonografija a po potrebi i trantransabdominalni pristup. Magnetska rezonanca zbog svoje dostupnosti i cijene rjeđe se koristi. Liječenje mioma ovisi o više faktora, a najviše o tegobama...
Medikamentozno liječenje sindroma hiperstimulacije jajnika
Medikamentozno liječenje sindroma hiperstimulacije jajnika
Jelena Galic
Ovarijski hiperstimulacijski sindrom (OHSS) najozbiljnija je jatrogena komplikacija stimulacije ovulacije u postupku medicinski pomognute oplodnje (MPO) do koje dolazi u lutealnoj fazi ciklusa ili u ranoj trudnoći. Sindrom najčešće nastaje nakon primjene egzogenih gonadotropina ili rjeđe klomifena. Karakteriziran je pomakom tekućine iz intravaskularnog u treći prostor te posljedičnom hemokoncentracijom i nakupljanjem tekućine u trbušnoj šupljini, a rjeđe u perikardijalnom i...
Medularni karcinom štitnjače
Medularni karcinom štitnjače
Ivana Topolovec
Medularni karcinom štitnjače treći je najčešći karcinom štitnjače nakon papilarnog i folikularnog karcinoma. Čini oko 2% svih slučajeva karcinoma štitnjače, a nastaje iz parafolikularnih C stanica koje luče kalcitonin. Najčešće je riječ o sporadičnim (75%), a rjeđe o hereditarnim karcinomima (25%) koji se nasljeđuju autosomno dominantno. Hereditarni karcinomi su češće obostrani i agresivniji te su udruženi s većim brojem drugih tumora. Nastaju kao posljedica mutacija...
Medulloblastoma
Medulloblastoma
Benjamin Aksungur
Medulloblastomas are embryonal tumors arising from the cerebellum and are the most common malignant brain tumors of childhood, with an incidence of 10-25% of primary CNS neoplasms. Medulloblastomas in adults are less common but they do occur. Like many tumors the exact cause is unknown but changes have been identified in genes and chromosomes that may play a role in the development of these tumors. Although the cause is unknown there are several studies that have ruled out many environmental...
Mehanizam nastanka prijeloma humerusa u zagrebačke djece
Mehanizam nastanka prijeloma humerusa u zagrebačke djece
Tomislav Vlahek
Zbog nespretnosti, nepažnje i neiskustva prijelomi nadlaktične kosti u djece su vrlo česti. U dobi do 7 godina, ovi prijelomi su najčešći od svih prijeloma. Cilj ovoga rada je analizirati uzroke prijeloma, mjesta gdje nastaju te aktivnosti koje doprinose povećanju rizika nastanka prijeloma. Analizirano je 243 djece liječenih u KBC-u Zagreb zbog prijeloma nadlaktične u kosti u razdoblju od 2015. do 2019. godine. Najviše djece se ozljeđivalo u dobi od 5 – 9 godina s vrhom...
Mehanizam normalnog porođaja
Mehanizam normalnog porođaja
Tina Krmpotić
Normalan porođaj podrazumijeva fiziološka zbivanja kojim se završava rađanje zrelog ploda, posteljice i plodnih ovojnica. U porođajnom procesu sudjeluju tri glavna faktora i utječu na njegov tijek - porođajni objekt, porođajni putevi, odnosno porođajni kanal i porođajne snage ili mehanizam poroda. Porođajne puteve predstavlja porođajni kanal kojim prolaze plod i posteljica. Porođajne snage mogu biti prirodne i umjetne. Znaci početka poroda su ponajprije kontrakcije...
Mehanizmi množinske samoregulacije klica i stvaranja biofilma u etiopatogenezi infektivnih bolesti
Mehanizmi množinske samoregulacije klica i stvaranja biofilma u etiopatogenezi infektivnih bolesti
Kristina Bouček
Množinska samoregulacija klica (ili quorum sensing, QS) je skup mehanizama s pomoću kojih bakterije kontroliraju genski izražaj ovisno o gustoći bakterijske populacije. Množinska se samoregulacija ostvaruje putem izvanstaničnih molekularnih signala te predstavlja središnju komponentu bakterijske komunikacije. ----- Kvorum, (od lat. quorum) prema definiciji, podrazumijeva minimalan broj prisutnih članova zajednice potrebnih za prihvaćanje određene odluke. Bakterijski kvorum...
Mehanizmi nastanka prijeloma femura u djece
Mehanizmi nastanka prijeloma femura u djece
Marija Čagalj
Prijelomi femura ubrajaju se u češće prijelome u dječjoj dobi. Cilj ovog istraživanja je utvrditi najčešće mehanizme i mjesta nastanka prijeloma femura u djece. U ovu retrospektivnu studiju uključeno je 103 djece s ukupno 106 prijeloma femura u dobi do 18. godine života, liječene u Kliničkom bolničkom centru Zagreb i Klinici za dječje bolesti Zagreb. Mehanizmi nastanka prijeloma te mjesta na kojima su se prijelomi dogodili kodirani su radi jednostavnosti statističke analize...
Mehanička ventilacijska potpora tijekom transporta bolesnika
Mehanička ventilacijska potpora tijekom transporta bolesnika
Tara Golubić
Mehanička ventilacija medicinski je postupak kojim se omogućuje umjetna izmjena plinova u plućima kod pacijenata koji ne mogu samostalno održavati zadovoljavajuću ventilaciju i oksigenaciju. Suvremeni mehanički ventilatori rade na principu generiranja pozitivnog tlaka, a omogućuju tlačno ili volumno kontroliranu ventilaciju. Razlikujemo stacionarne ventilatore koji se nalaze u operacijskim dvoranama i JIL te transportne ventilatore koji se koriste za potrebe hitne medicinske službe....
Mehanički debridman u liječenju kroničnih rana
Mehanički debridman u liječenju kroničnih rana
Frane Markulić
Debridement je jedan od ključnih postupaka u liječenju kroničnih rana. Postupak se izvodi u cilju odstranjivanja nekrotičnog i devitaliziranog tkiva, te fibrinskih naslaga, a sav taj biološki teret na rani usporava cijeljenje i blokira autosomne mehanizme koji bi u slučaju akutne rane u više faza proveli cijeljenja rane i vraćanje integriteta tkivu. Tako samim debridementom pripremamo dno rane i potičemo prijelaz procesa u rani iz kroničnih u one akutne, a akutni procesi su nam...
Meibomian gland dysfunction
Meibomian gland dysfunction
Ivan Štimac Rojtinić
Meibomian gland disease (MGD) is defined as chronic and disperse dysfunction of Meibomian glands. MGD is a disease that can be acquired or congenital. This disease is recognized as an obstruction of the terminal duct of the gland and changes in the composition of the tear film. MGD covers the part of Dry eye disease (DED) that is known as evaporative dry eye (EDE). EDE is connected to the lipid part of the tear film. The lipid part of the tear film plays an important role in stabilizing the...

Paginacija