Paginacija
-
-
Medicinski protokoli u izvanrednim situacijama
-
Sonja Ristin Izvanredne situacije jesu one u kojima dolazi do preopterećenja zdravstvenog sustava na svim razinama, što uključuje bolničku i izvanbolničku skrb. Preopterećenje se očituje u naglom porastu uobičajenog broja pacijenata na skrbi, dok je količina resursa jednaka. Stoga je alokacija resursa težak zadatak s kojim se suočavaju liječnici i drugi zdravstveni djelatnici. Medicinski protokoli su unaprijed dogovorene smjernice postupanja koje služe kao alat zdravstvenim djelatnicima, ali...
-
-
Medicinski uređaji i sigurnost pacijenta
-
Ana Savović Uz inovacije i brz napredak tehnologije, medicinski uređaji su trenutno jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu. Poput lijekova i ostale zdravstvene tehnologije, neophodni su za skrb o pacijentu. Opasnosti koje potječu od medicinskih uređaja utječu na pacijente, članove obitelji i profesionalne njegovatelje. Skrb o pacijentu znači neposrednu sigurnost, sprječavanje posljedica rada uređaja poput električnog udara, ionizirajućeg zračenja, povrede, itd. Prema europskim...
-
-
Medicinsko zbrinjavanje u izvanrednim stanjima u području djelovanja Hrvatske gorske službe spašavanja
-
Matea Mamić Izvanredno stanje podrazumijeva određenu opasnost na koju javna vlast Ustavom ima ovlast i dužna je reagirati primjenom izvanrednih mjera. U takvo stanje ubraja se cijeli niz nepredviđenih teških vanjskih ili unutarnjih opasnosti i situacija, kao što su nužnost obrane od vanjskog neprijatelja, pobuna, neredi, terorizam, te velike prirodne katastrofe. Republika Hrvatska (RH) je u znatnoj mjeri izložena opasnostima od prirodnih i tehničko tehnoloških katastrofa, te bi zaštita i...
-
-
Medikamentozna terapija sindroma prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura
-
Zrinka Čižmešija Kontinencija mokraće definira se kao mogućnost zadržavanja mokraće u mokraćnom mjehuru između epizoda voljne mikcije. Rizičan faktor nastanka su sva stanja koja dovode do porasta intraabdominalnog tlaka, dob, produljen porod i neurološke bolesti. Sindrom prekomjerno aktivnog mokraćnog mjehura (PAMM) čini skupina simptoma urgencije s ili bez urgentne inkontinencije, učestalo mokrenje i nikturija. Dijagnoza PAMM se postavlja uzimanjem anamneze, fizikalnog pregleda, testovima urina...
-
-
Medikamentozni prekid trudnoće
-
Tina Tatarević Trudnoća se može prekinuti medikamentozno i kirurški. Medikamentozni prekid trudnoće je postupak u kojem se trudnoća voljno prekida uporabom jednog ili više lijekova. Najčešće se za prekid trudnoće upotrebljava antiprogesteron mifepriston i analog prostaglandina mizoprostol. Osim toga, tamo gdje je mifepriston skup ili nedostupan, za medikamentozni prekid trudnoće može se koristiti mizoprostol kao monoterapija, ili protokoli s antimetabolitom metotreksatom ili inhibitorom...
-
-
Medikamentozno liječenje endometrioze
-
Tanja Horvat Endometrioza je kronična bolest koja pogađa žene reproduktivne dobi te je karakterizirana prisutnošću ektopičnog tkiva endometrija izvan maternice, najčešće u zdjeličnom prostoru. Ove promjene uzrok su zdjelične boli, poremećaja reprodukcije i smanjene kvalitete života. Dijagnoza se potvrđuje laparoskopskom vizualizacijom i biopsijom lezije. Mogućnosti liječenja endometrioze uključuju medikamentozno, kirurško i kombinirano liječenje, dok se neplodnost liječi metodama...
-
-
Medikamentozno liječenje endometrioze
-
Jelena Lovrenčić Endometrioza je kronična bolest žena reproduktivne dobi koja se klinički manifestira dismenorejom, dispareunijom i smetnjama plodnosti. Dijagnoza se postavlja nakon kliničkog i ultrazvučnog pregleda, a u nekim slučajevima su potrebne laparoskopska vizualizacija i biopsija lezije. Trenutne mogućnosti liječenja uključuju medikamentozno, kirurško i kombinirano liječenje, dok se neplodnost vezana uz endometriozu liječi metodama potpomognute reprodukcije. Farmakološko liječenje se...
-
-
Medikamentozno liječenje izvanmaterične trudnoće
-
Jelena Gulišija Cilj ove studije bio je prikazati uspješnost i pouzdanost liječenja izvanmaternične trudnoće sa metotreksatom (MTX) koristeći izvješća iz više svjetskih ginekološko-opstetričkih centara. Izvanmaternična trudnoća je svaka trudnoća koja se implantira izvan šupljine maternice. Učestalost izvanmaternične trudnoće je između 0,25-1,4% svih trudnoća. Radi se o ozbiljnom kliničkom problemu koji može rezultirati značajnim maternalnim morbiditetom i mortalitetom. To je po život...
-
-
Medikamentozno liječenje mioma maternice
-
Ines Pitner Miomi su vrlo česti dobroćudni tumori maternice koji se pri kraju generativne dobi nalaze u oko ¾ populacije. Najčešće tegobe koje su prisutne su nenormalno krvarenje iz maternice te tegobe koje dolaze zbog pritiska mioma na okolne strukture. U dijagnostici najčešće se koristi transvaginalna ultrasonografija a po potrebi i trantransabdominalni pristup. Magnetska rezonanca zbog svoje dostupnosti i cijene rjeđe se koristi. Liječenje mioma ovisi o više faktora, a najviše o tegobama...
-
-
Medikamentozno liječenje mioma maternice
-
Anja Vurušić Miomi su benigni tumori glatkih mišića maternice. Predstavljaju najčešće tumore maternice kao i najčešće tumore zdjelice. Incidencija mioma kreće se od 20 do 80% u žena reproduktivne dobi, s vrhuncem između 45. i 49. godine života. Često su
asimptomatski, a kada uzrokuju simptome mogu imati značajan utjecaj na kvalitetu života. Simptomi ovise o broju mioma, njihovoj veličini i lokalizaciji te se najčešće javljaju u obliku abnormalnih krvarenja iz maternice praćeni...
-
-
Medikamentozno liječenje sindroma hiperstimulacije jajnika
-
Jelena Galic Ovarijski hiperstimulacijski sindrom (OHSS) najozbiljnija je jatrogena komplikacija stimulacije ovulacije u postupku medicinski pomognute oplodnje (MPO) do koje dolazi u lutealnoj fazi ciklusa ili u ranoj trudnoći. Sindrom najčešće nastaje nakon primjene egzogenih gonadotropina ili rjeđe klomifena. Karakteriziran je pomakom tekućine iz intravaskularnog u treći prostor te posljedičnom hemokoncentracijom i nakupljanjem tekućine u trbušnoj šupljini, a rjeđe u perikardijalnom i...
-
-
Medularni karcinom štitnjače
-
Ivana Topolovec Medularni karcinom štitnjače treći je najčešći karcinom štitnjače nakon papilarnog i folikularnog karcinoma. Čini oko 2% svih slučajeva karcinoma štitnjače, a nastaje iz parafolikularnih C stanica koje luče kalcitonin. Najčešće je riječ o sporadičnim (75%), a rjeđe o hereditarnim karcinomima (25%) koji se nasljeđuju autosomno dominantno. Hereditarni karcinomi su češće obostrani i agresivniji te su udruženi s većim brojem drugih tumora. Nastaju kao posljedica mutacija...
Paginacija
