Paginacija
-
-
Prijelomi klavikule u djece
-
Nikša Matković Klavikula je jedina duga cjevasta kost u tijelu položena horizontalno i predstavlja pričvrsnicu ramenog obruča za sternum. Kao takva, podložna je silama kompresije prenesenima s ruke i ramena i sili direktnog udarca, te je jedna od kostiju koje se u djece najčešće lome. Dijagnostički postupci koje koristimo su fizikalni pregled i rendgensko snimanje. Prijelom medijalne trećine je teško vidljiv na uobičajenom rendgenogramu, pa su potrebne posebne projekcije, ponekad čak i...
-
-
Prijelomi kod osoba starije životne dobi
-
Mihael Klašnja Osobama starije životne dobi smatraju se osobe iznad 65 godina starosti. Udio populacije starije od 65 godina u Hrvatskoj iznosi 17%. Procjenjuje se da će u Europi broj osoba starijih od 65 godina porasti sa 68 milijuna na 133 milijuna do 2050. godine. Promjene u fiziologiji kod osoba starije životne dobi zahvaćaju sve organske sustave smanjujući njihovu biološku rezervu, čineći ih tako sklonijima bolestima i ozljedama. Osteoporoza je jedna od najčešćih bolesti starije populacije....
-
-
Prijelomi kostiju podlaktice u djece
-
Kristina Bračić Prijelomi podlaktice (radiusa i/ili ulne) najčešći su prijelomi dječje dobi. Trećina njih čine prijelomi radiusa u distalnom dijelu. Pad na ispruženu ruku glavni je mehanizam ozljeđivanja. Dijagnoza se zasniva na anamnezi, fizikalnom statusu i rentgenskoj snimci. Postupak liječenja većinom je repozicija ulomaka i imobilizacija ruke. Velika pojavnost, i mogući loši ishodi liječenja opravdavaju propitivanje preventivnih mjera u nastanku ovih ozljeda u djece. Za uspješnu...
-
-
Prijelomi kostiju potkoljenice u djece
-
Ivana Brozović Osnovu potkoljenice čine dvije duge kosti, goljenična (lat. tibia) i lisna (lat. fibula). Goljenična kost je povezana s lisnom preko međukoštane opne formirajući posebnu vrstu zgloba, sindesmozu (mogući tek minimalni pokreti). Prijelomi goljenične i lisne kosti su treći najčešći prijelomi dugih kostiju u djece nakon prijeloma palčane/lakatne i prijeloma bedrene kosti. Najčešći su prijelomi u području distalne trećine goljenične kosti. Prijelomi proksimalne i srednje...
-
-
Prijelomi kostiju šake u djece
-
Branimir Barišić Šaka i prsti su izrazito izloženi raznim opterećenjima i ozljedama u svakodnevnim poslovima i aktivnostima te prilikom sporta i rekreacije, pa su stoga i prijelomi kostiju u području šake prilično česte ozljede. Cilj istraživanja je bio utvrditi učestalost prijeloma pojedinih kostiju šake u djece, usmjerenošću na aktivnost koju su djeca obavljala tijekom zadobivanja prijeloma i na mjesto na kojem se ta ozljeda dogodila. U ovu retrospektivnu studiju uključeno je 137 djece...
-
-
Prijelomi nadlaktične kosti u djece
-
Matej Andabak Zbog hiperaktivnosti djeca su često izložena ozljedama nadlaktice, a prijelomi nadlaktične kosti i nakon operativnog liječenja mogu ostaviti trajne posljedice. Pretežiti mehanizam nastanka ove ozljede je pad u razini tla. Visoka pojavnost prijeloma, opravdava propitivanje o mogućoj prevenciji nastanka. Preventivna postupanja moguća su jedino uz poznavanje uzroka i okolnosti nastanka prijeloma. Cilj ovog rada je analizirati okolnosti nastanka, i kritična mjesta i aktivnosti djece kod...
-
-
Prijelomi palčane kosti u djece
-
Lana Stanić Prijelomi palčane kosti čine najveći dio prijeloma u dječjoj dobi. Prijelomi su u najvećem broju locirani u distalnoj trećini. Glavni mehanizam nastanka ozljede jest pad na ispruženu ruku. Za postavljanje dijagnoze najbitniji su anamneza, fizikalni pregled te rendgensko snimanje. Uglavnom se liječenje provodi imobilizacijom, a ako je potrebna repozicija zbog pomaka ulomaka provodi se zatvorena repozicija. Ostale metode liječenja koje se provode su otvorena repozicija i metode...
-
-
Prijelomi platoa tibije
-
Martina Pršle Koštani sustav posjeduje iznimna mehanička svojstva i tokom cijelog našeg života podvrgnut je različitim vanjskim silama zbog čega trpi mnoga opterećenja. Tibijalni plato jedno je od kritičnijih područja koštanog sustava jer nosi težinu cijelog našeg tijela. Ozljede koje nastaju u području koljenog zgloba i dovedu do prijeloma platoa tibije, najčešće su u mlađih, radno sposobnih ljudi, stoga je od iznimne važnosti pravovremeno prepoznati i liječiti ozljede kako bismo što...
-
-
Prijelomi potkoljenice
-
Kristian Hunjed Potkoljenicu čine dvije kosti, goljenična kost (tibia) i lisna kost (fibula). Prijelomi tibije najčešći su prijelomi dugih kostiju s incidencijom 2 na 1000 u godini dana, češći u mlađih muškaraca. Javljaju se kao rezulat visokoenergetske ozljede, npr. pri automobilskim, skijaškim ili biciklističkim nesrećama, ili kao rezulat ozljede niske energije, pri padovima, kontaktnim sportovima, trčanju i slično. Klinički se najčešće prezentiraju prisutstvom boli, edema, patološke...
-
-
Prijelomi proksimalnog dijela bedrene kosti u starijoj dobi
-
Andreja Prtorić U starijoj su dobi česti prijelomi proksimalnog dijela bedrene kosti, zbog raznih fizioloških i patoloških promjena koje tada nastupaju. Osteoporoza, kao globalno raširena bolest, pogađa ljude starije dobi, češće žene, a obilježena je narušenom arhitekturom koštanog tkiva te dovodi do povećane lomljivosti kostiju. Etiološki, u nastanku prijeloma najvažnije su nezgode poput pada u nivou, koji nastaje kao posljedica oslabljenih refleksa i raznih komorbiditeta u osoba starije...
-
-
Prijelomi stopala
-
Petar Švenda Stopalo čini jedinstvenu cjelinu te tvori završni dio donjega uda. Uloga stopala može se podijeliti na statičku i dinamičku. Ozljede stopala sve su učestalije i složenije, posebno u visokorazvijenim zemljama. Od velikog su socio-ekonomskog značaja jer najviše zahvaćaju mlađu, radno sposobnu populaciju. Ozljede stopala možemo podijeliti na ozljede mekih tkiva, ozljede kostiju i ligamenata, iščašenja i složene ozljede. Prijelomi kostiju stopala čine oko šestinu svih prijeloma...
-
-
Prijelomi u području gležnja
-
David Horvatić Prijelomi u području gležnja čine 9% svih koštanih prijeloma u odraslih. Najčešće nastaju kao posljedice pada, skakanja, traume i sportskih ozljeda. Prema dobi prijelomi gležnja imaju bimodalnu distribuciju s najvećim brojem ozljeda u mladoj životnoj dobi kod
muškaraca i u starijoj životnoj dobi kod žena. Mogu biti otvoreni i zatvoreni, pri čemu su otvoreni rijetki sa svega 5% incidencije. Postupak zbrinjavanja je isti s razlikom da se kod otvorenih radi sekundarna obrada rane...
Paginacija
