Paginacija

Epidemiološke značajke infekcije uzrokovane citomegalovirusom na području Hrvatske
Epidemiološke značajke infekcije uzrokovane citomegalovirusom na području Hrvatske
Izabela Vrtar
Citomegalovirus (CMV) je virus rasprostranjen diljem svijeta. Prevalencija se razlikuje u različitim područjima i različitim populacijskim skupinama. Cilj ovog istraživanja bio je analizirati seroprevalenciju i epidemiološke značajke CMV infekcije u Hrvatskoj. U istraživanju je sudjelovalo 1446 ispitanika testiranih tijekom dvogodišnjeg razdoblja (2013-2014. godine). Ispitivanu je skupinu sačinjavalo 537 (37%) muškaraca i 909 (63%) žena u dobi od 2 mjeseca do 84 godine. CMV IgM i...
Epidemiološke značajke infekcije uzrokovane parvovirusom B19 na području Hrvatske
Epidemiološke značajke infekcije uzrokovane parvovirusom B19 na području Hrvatske
Klara Mihulja
Parvovirus B19 najmanji je DNA virus raširen po cijelom svijetu. Iako velik postotak infekcija prolazi asimptomatski, parvovirus B19 može uzrokovati bolesti poput infektivnog eritema, prolazne aplastične krize, izolirane aplazije crvene loze, fetalnog hidropsa i kongenitalne anemije. Sama klinička slika ovisi o imunološkom statusu domaćina. Cilj ovog rada bio je analizirati epidemiološke značajke infekcije uzrokovane parvovirusom B19 na području Republike Hrvatske. U razdoblju od...
Epidemiološke, kliničke i laboratorijske osobnosti infekcija donjih dišnih puteva uzrokovanih respiratornim sincicijskim virusom i humanim metapneumovirusom
Epidemiološke, kliničke i laboratorijske osobnosti infekcija donjih dišnih puteva uzrokovanih respiratornim sincicijskim virusom i humanim metapneumovirusom
Ante Mazalin
Respiratorni sincicijski virus i humani metapneumovirus važni su uzročnici akutnih infekcija donjeg dišnog sustava u dojenčadi i male djece. RSV primoinfekcija se najčešće javlja u djece između drugog i osmog, a hMPV između šestog i tridesetog mjeseca života. Epidemije RSV-a se javljaju u bianualnim ciklusima, kao veća epidemija zimi koju slijedi manja u proljeće sljedeće godine, a hMPV uglavnom prati ovakav obrazac pojavljivanja. Cilj ovog rada bio je odrediti osobitosti RSV i...
Epiduralna analgezija u porodu
Epiduralna analgezija u porodu
Nina Belinić
Dan danas, za većinu trudnica, porod predstavlja jedno bolno iskustvo koje se ponekad uspoređuje s kompleksnim bolnim sindromima ili čak amputacijom prsta. Unatoč činjenici da bol u porodu nije životno ugrožavajuća za većinu zdravih trudnica, ipak može uzrokovati anksiozne posljedice. Pokazalo se da je veća učestalost postnatalne depresije kad nije primijenjena analgezija u porodu, te je bol tokom poroda u korelaciji s razvojem post-traumatskog stresnog poremećaja. Do sada se...
Epigenetika i kronični društveni stres
Epigenetika i kronični društveni stres
Rosanda Batinica
Tek smo nedavno postali svjesni važnosti epigenetičkih struktura u razvoju i pojavi bolesti. Sama riječ znači „iznad genetike“. Epigenetika je područje proučavanja koje istražuje kako dolazi do određenih promjena u ekspresiji gena bez mijenjanja temeljne sekvence DNA. Na te promjene mogu utjecati razni čimbenici iz okoline, uključujući kronični stres. Razumijevanje odnosa između epigenetike i kroničnog stresa stvorilo je nove spoznaje o tome kako naša iskustva...
Epigenetički lijekovi u medicini
Epigenetički lijekovi u medicini
Rosana Rađan
Prefiks epi- na grčkom znači „iznad“. Doslovni prijevod je „iznad genoma“. Epigenetika obuhvaća sve procese koji reguliraju DNA bez promjene njene sekvence. Naime u ljudskom tijelu postoji preko 200 različitih vrsta diferenciranih stanica, a sve one dijele isti genom. Ono što povezuje stanični genotip i fenotip su epigenetski mehanizmi kojima se odlučuje koji su geni i u kolikoj mjeri izraženi ili utišani. Cilj ovog diplomskog rada je obraditi osnovne mehanizme epigenetike....
Epigenetske promjene Wnt signalnog puta u tumorima reproduktivnog sustava
Epigenetske promjene Wnt signalnog puta u tumorima reproduktivnog sustava
Hrvojka Janković
Epigenetika proučava nasljedne promjene u ekspresiji gena koje se događaju bez promjena u redoslijedu baza molekule DNA. Tri su do danas poznata epigenetska mehanizma: metilacija DNA, modifikacija histona i sinteza malih nekodirajućih RNA. Wnt signalni put se sastoji od heterodimernog receptora sastavljenog od dva tipa transmembranskih proteina na koje se vežu pozitivni ili negativni regulatori staničnog rasta. U slučaju vezanja pozitivnih regulatora, dolazi do translokacije...
Epigenetske promjene u shizofreniji, bipolarnom poremećaju i depresiji
Epigenetske promjene u shizofreniji, bipolarnom poremećaju i depresiji
Tonći Kero
U prvoj polovici dvadesetog stoljeća, razvojna biologija i genetika bile su odvojene discipline. Riječ epigenetika prvi put je upotrijebio C. Waddington kao jedan od moguće više spojnih neksusa genotipa i fenotipa. Epigenetika u svom fokusu ima regulaciju aktivnosti gena, za razliku od polja genetike koje se bavi anatomijom samih gena, odnosno slijedom dušičnih baza koje označavaju genetski kod, ali koja samostalno ne može objasniti sve biološke aspekte ljudskog razvoja. Regulacija...
Epigenetski lijekovi
Epigenetski lijekovi
Stjepan Greguraš
U svakoj stanici u našem organizmu zapisan je isti genetski kod. Što onda utječe na to koja će stanica postati moždana, a koja mišićna? Koja će postati dio kostura, a koja dio probavnog sustava? Odgovore na ta pitanja nudi epigenetika. Epigenetika je uzbudljiv dio znanosti koji se bavi proučavanjem epigenoma. Proučava mehanizme aktivacije i supresije gena bez promjene same molekule DNA. Epigenetički mehanizmi regulacije gena u stanici su metilacija DNA, modifikacija histona i...
Epigentska osnova genomskog imprintinga: Prader - Willi i Angelman
Epigentska osnova genomskog imprintinga: Prader - Willi i Angelman
Helena Tomac
Genomski imprinting je epigenetski fenomen u kojem aktivnost gena ovisi o roditeljskom podrijetlu. Imprintirani gen je eksprimiran samo s jednog roditeljskog alela, dok je alel naslijeđen od drugog roditelja utišan (inaktiviran). Ova monoalela ekspresija je u suprotnosti sa klasičnim mendelovskim nasljeđivanjem u kojem oba alela jednako doprinose fenotipu. Genomski imprinting se ostvaruje epigenetskim modifikacijama koje se događaju tijekom gametogeneze i ranog embrionalnog razvoja te...
Epilepsija i komorbiditeti
Epilepsija i komorbiditeti
Lucija Relja
Epilepsija je kronična bolest mozga koju karakteriziraju ponavljajući neprovocirani napadaji. Trajna sklonost generiranju epileptičkih napadaja pripisuje se abnormalnoj moždanoj električnoj aktivnosti. Procjenjuje se da 50 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od epilepsije što je čini jednim od najčešćih neuroloških poremećaja. Iako pogađa osobe svih dobnih skupina, ipak se najčešće dijagnosticira kod djece i starijih od 65 godina. Općenito, incidencija i prevalencija...
Epilepsija i psihoza
Epilepsija i psihoza
Dora Učkar
Epilepsija je jedna od najčešćih neuroloških bolesti od koje u svijetu trenutno boluje oko 50 milijuna ljudi, čineći je značajnim medicinskim i socijalnim problemom. Definirana je kao bolest mozga karakterizirana stalnom predispozicijom za nastanak epileptičkih napadaja, uz prateće neurobiološke, psihološke, kognitivne i socijalne posljedice tog stanja. Prema smjernicama Internacionalne lige protiv epilepsije (ILAE) iz 2017. godine, epilepsije prema etiologiji možemo podijeliti...

Paginacija