Paginacija
-
-
Karcinom gušterače
-
Jelena Cipek Pedić Karcinom gušterače trenutačno je 12. najčešći karcinom u svijetu i prema projekcijama
do 2030. trebao bi postati drugi najčešći uzrok smrti od karcinoma općenito. Većina
oboljelih stariji su od 55 godina. Neki od čimbenika rizika za razvoj ovog karcinoma su
pušenje, konzumacija alkohola, kronični pankreatitis, pozitivna obiteljska anamneza i
dijabetes. Simptomi se javljaju kasno i nespecifični su, zbog čega se bolest često
otkriva tek u uznapredovaloj fazi. Kao...
-
-
Karcinom penisa
-
Dino Župan Karcinom penisa se može pojaviti bilo gdje duž osovine penisa, ali većina se
pojavljuju na prepuciju ili glavi (glaviću). Karcinom obično sporo raste te je izlječiv ako
se rano otkrije. Gotovo sve zloćudne bolesti penisa su zloćudne tvorbe kože, a
najuobičajeniji je karcinom pločastih stanica, sličan karcinomu pločastih stanica na
drugim dijelovima kože, kao što su lice i ruke. Neke vrste raka penisa su melanomi,
koji se javljaju kao plavo-smeđe ravne mrlje i imaju...
-
-
Karcinom rektuma
-
Yannick Mudrovčić Karcinom rektuma predstavlja veliki problem kako za pacijenta, tako i u javnozdrastvenom smislu. Usko je povezan s životnim navikama, dobi i spolu te je treći najčešće dijagnosticirani karcinom uopće. U Republici Hrvatskoj bilo je zabilježeno oko 20 000 novootkrivenih slučajeva zloćudnih bolesti. U 2014. godini se karcinom debelog crijeva prema incidenciji nalazio na 2. mjestu i u muškaraca i u žena. Uzrokovan je mutacijama koje ciljaju onkogene, tumor supresor gene ili gene...
-
-
Karcinom želuca
-
Saša Kolar Želučani karcinom zauzima drugo mjesto na svjetskoj ljestvici uzroka smrti od
malignih bolesti i ubraja se u teško izlječive maligne bolesti, ponajprije jer se u većini slučajeva dijagnosticira u poodmaklom stadiju. Želučani karcinom je jedna od nekoliko malignih bolesti za koju se dokazalo da infektivni agensi imaju bitnu etiološku ulogu.
Infekcija s H. pylori uzrokuje kronični aktivni gastritis, koji može predstavljati rizičnu stepenicu u kaskadi razvoja želučanog...
-
-
Karcinom želudca
-
Kata Međugorac Unatoč smanjenju incidencije u posljednjim desetljećima, karcinom želudca još uvijek zauzima visoko peto mjesto po učestalosti pojavljivanja, a treće mjesto po smrtnosti u ukupnom broju karcinoma, te se procjenjuje da zbog njega godišnje u svijetu umire više od 700 000 oboljelih. Karcinom želudca bolest je pretežito starije životne dobi, no njegova učestalost u mlađoj populaciji bilježi značajan udio. Etiologija karcinoma želudca još uvijek je nerazjašnjena, ali...
-
-
Kardiološke nuspojave kod biološkog liječenja tumora
-
Ivan Vukelić Razvojem medicinske znanosti došlo se do spoznaje da individualne razlike u ekspresiji određenih molekulama među pacijentima s malignim bolestima istog organa uvelike utječu na prognozu bolesti. S ciljem individualizacije terapije, razvijen je cijeli niz bioloških lijekova koji se mogu kombinirati s drugim lijekovima ili zamijeniti druge protutumorske terapije i pridonijeti pozitivnom ishodu pacijenata. Budući da su biološki lijekovi usmjereni ka molekulama koje mogu biti izražene i...
-
-
Kardiološke nuspojave u liječenju raka dojke
-
Matija Stipaničev Karcinom dojke je najčešći karcinom kod žena. Veliki napredak u otkrivanju i liječenju karcinoma dojke poboljšao je prognozu bolesti i povećao preživljenje oboljelih. Nažalost, kvaliteta života kod preživjelih je ozbiljno narušena zbog brojnih nuspojava onkološkog liječenja. Među nuspojavama posebno se ističu one kardiovaskularnog sustava. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti kod preživjelih od karcinoma dojke. Najčešće nuspojave u liječenju karcinoma dojke su...
-
-
Kardioprotektivni učinci antihiperglikemijskih lijekova
-
Ines Vinković Šećerna bolest posljednjih desetljeća pokazuje sve veću globalnu prevalenciju. Uz hipertenziju i hiperlipidemiju, šećerna bolest je vodeći čimbenik za kardiovaskularni rizik. Budući da velik dio volesnika s kardiovaskularnim bolestima ima i šećernu bolest, antihiperglikemijski lijekovi ne bi smjeli imati štetan utjecaj na nijedan kardiovaskularni ishod. Kako je kod starije generacije nekih antihiperglikemijskih lijekova uočen negativan kardiovaskularni ishod, došlo je do...
-
-
Kardiorenalni učinci novih antidijabetika
-
Marko Čolak Šećerna bolest je složen poremećaj metabolizma ugljikohidrata, proteina i lipida čija je temeljna karakteristika kronično povišena razina glukoze u krvi. Koliki je ta bolest teret za hrvatsko zdravstvo dovoljno govori podatak da je u Republici Hrvatskoj u 2022. godini, prema podacima CroDiab Registra, bilo 388.213 osoba sa šećernom bolešću. Patofiziološki, šećerna bolest nastaje kao posljedica smanjene sekrecije inzulina iz beta stanica gušterače ili zbog periferne inzulinske...
-
-
Kardiotoksičnost onkološke terapije
-
Luka Šimek Onkološka terapija sastoji se od kirurškog liječenja, kemoterapije i radioterapije koje na različite načine djeluju na zdravo i tumorsko tkivo. Primjena onkološke terapije može biti sustavna (kemoterapija) ili lokalna (radioterapija). Nažalost, primjena iste dovodi do mogućih oštećenja tkiva, a jedan od oblika oštećenja je kardiotoksičnost. Ta pojava može se manifestirati na razne načine i uzrokovati širok raspon kliničkih stanja i simptoma od asimptomatskih promjena...
-
-
Kardiovaskularne bolesti u osoba s Turnerovim sindromom
-
Monika Tokić Turnerov je sindrom kromosomopatija koja se javlja u žena, a kod koje je prisutan samo jedan normalan X kromosom, dok drugi ili nedostaje ili je strukturno promijenjen. Navedena abnormalnost može biti prisutna u svim ili jednom dijelu stanica. Ovisno o kariotipu postoje brojne različite fenotipske manifestacije ovog sindroma, no ono što im je svima zajedničko jest nizak rast i manjak estrogena. Kao glavni uzrok velikog morbiditeta i mortaliteta ističu se kardiovaskularne bolesti. Iako...
-
-
Kardiovaskularni ishodi u bolesnika s opstruktivnom apnejom tijekom sna
-
Andreja Šajnić Opstruktivna apneja tijekom spavanja je najčešći poremećaj disanja u spavanju i povezuje se s povećanim rizikom za nastanak kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih ishoda kao što su: arterijska hipertenzija, koronarna bolest srca, srčane aritmije, zatajenje srca, moždani udar, plućna hipertenzija, zatajenje desne strane srca i iznenadnom srčanom smrću. Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u općoj populaciji, a opstruktivna apneja tijekom spavanja je neovisni faktor...
Paginacija
