| Sažetak (hrvatski) | Cilj. Pandemija bolesti COVID-19 suočila je svijet sa zdravstvenom krizom neviđenih razmjera te pokrenula infodemiju u medijskom prostoru. Došlo je do promjena i u znanstvenoj komunikaciji: objavljuje se nepregledan broj radova, ubrzava urednički postupak, nerecenzirani rezultati istraživanja postaju dostupni javnosti itd. Ovim radom nastoji se ukazati na promjene koje su nastale u sustavu javne i znanstvene komunikacije te predložiti rješenja za učinkovito nošenje s novonastalom situacijom. ------
Pristup / metodologija. U radu se pregledom literature pojašnjavaju koncepti infodemije, infodemiologije, informacijske i zdravstvene pismenosti. Odabirom literaturnih smjernica, preporukama i primjerima iz knjižnične prakse nastoje se ponuditi praktične preporuke. -----
Rezultati. Previše informacija upitne kvalitete kod ljudi izaziva zbunjenost i strah, što dovodi do nepovjerenja u znanost, zdravstvenu struku i državne institucije. Snalaženje u nepreglednoj količini informacija o pandemiji zahtijeva kritičko promišljanje, odnosno povećanje razine informacijske i zdravstvene pismenosti kako bi se osnažila otpornost zajednice na obmanjujuće i lažne informacije. Knjižnice u tome mogu imati značajnu ulogu, što je u ovom radu prikazano na primjeru aktivnosti Središnje medicinske knjižnice Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (SMK). Polazeći od stručne i teorijske literature te iskustava stečenih u dugogodišnjem radu, a posebice u ovom razdoblju, izdvojene su najvažnije zadaće ključnih dionika pandemijskog informacijskog sustava, odnosno tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara. -----
Ograničenja. Primjeri aktivne uloge informacijskih stručnjaka prikazani su na temelju djelovanja samo jedne knjižnice. Radi se o najvećoj medicinskoj knjižnici u Hrvatskoj koja svojim korisnicima nudi tradicionalne i napredne usluge koristeći sva dostupna komunikacijska sredstva. Uz to, kriza je u SMK-u prihvaćena i kao prilika za razvoj, praćenje i stručnu procjenu novih informacijskih izvora, aktivnu suradnju s matičnom ustanovom i Ministarstvom zdravstva, znanstveni rad, ali i iskorak prema zajednici, pa može poslužiti kao dobar primjer ispunjavanja preporučenih zadaća.
Praktična primjena i društveni značaj. Rad donosi praktične smjernice za rad tijela vlasti, stručnih ustanova, znanstvenika i medicinskih knjižničara u kontekstu infodemije. Budući da je pandemija utjecala na sve sfere ljudskih aktivnosti, suzbijanje infodemije iznimno je važno za društvo. -----
Originalnost / vrijednost. Pregled literature o infodemiji, informacijskoj i zdravstvenoj pismenosti nadopunjen je lokalnim kontekstom te promišljanjima i preporukama iz praktičnog rada medicinskih knjižničara. |
