Završni radovi | Dr Med - digitalni repozitorij Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

: Zdravstvena ekologija u promociji zdravlja; Dunja Barišić
Zdravstvena ekologija je onaj dio ekološke znanosti koji proučava međusobne odnose tvari, sila i uvjeta u okolišu s jedne i zdravlja čovjeka s druge strane. Glavni je zadatak zdravstvene ekologije pružiti kvantitativne podatke za zaštitu čovjekova zdravlja od nepovoljnih utjecaja okoliša, a po mogućnosti i za unaprijeđenje zdravlja pozitivnim utjecajem okoliša. Ona određuje razine izloženosti nekom čimbeniku koje se mogu prihvatiti kao zanemarujući ili prihvatljiv...

: Zdravstvena njega bolesnika s karcinomom larinksa; Marko Sabljak
Rad nastoji dotaknuti širinu sestrinskog pristupa kako u prepoznavanju tako i rješavanju problema iz područja procesa sestrinske skrbi kod bolesnika s karcinomom larinksa. U uvodnom dijelu prikazane su osnove anatomije i fiziologije larinksa, vrste i mehanizmi te načini konzervativnog i operacijskog liječenja karcinoma larinksa. Nakon toga se opisuje zbrinjavanje i zdravstvena njega bolesnika s karcinomom larinksa od početka hospitalizacije, s pristupom bolesniku kroz proces...

: Zdravstvena njega politraumatiziranog bolesnika; Veronika Beljo
Medicinski termin „politrauma“ odnosi se na višestruko zadobivene ozljede koje posljedično mogu dovesti do pojave različitih neželjenih stanja poput invaliditeta, fizičkih, kognitivnih i psiholoških oštećenja, ali i smrtnoga ishoda. Premda su uzroci politrauma zaista brojni, najveći broj uglavnom je rezultat većega broja svakodnevnih prometnih nesreća. Manji broj spomenute vrste ozljeda posljedica je pokušaja ubojstava te samoubojstava. U tom smislu, postoji...

: Zdravstvene i ekonomske razlike radno aktivnog i radno pasivnog starenja; Lidija Dajak
Hrvatska je kontinuirano izložena dugotrajnom procesu demografskog starenja. U 2011. indeks starenja iznosio je 115,0%, a koeficijent starosti 24,1%. Broj osoba starijih od 65 godina 1961.g. iznosio je 7,4% ukupnog broja stanovništva , a 2011.g 17,3%. Do 2020. godine predviđa se da će broj osoba starijih od 65 godina porasti za 13,6%, a starijih od 80 za 35,2%. Stariju populaciju karakterizira niz socijalno-ekonomskih razlika. Fenomen starenja ime izrazit utjecaj na gospodarski,...

: Zdravstveni lokus kontrole i regulacija šećerne bolesti tip 2; Andreja Kulić
Zdravstveni lokus kontrole (HLC) odnosi se na vjerovanje pojedinca tko ili što ima kontrolu nad njegovim zdravljem. Za osobu koja vjeruje da može utjecati na događaje u vlastitom životu kažemo da ima unutarnji lokus kontrole. Osobe s vanjskim lokusom kontrole vjeruju da su njihove odluke i život posljedica okolišnih čimbenika na koji oni nemaju utjecaj. HLC je jedan od čimbenika koji određuje kako će se pojedinac zdravstveno ponašati. Cilj: Istražiti povezanost između lokusa...

: Zdravstveni pregled vrhunskih sportaša; Jakov Kordić
Vrhunski sportaši postižu izvanredne uspjehe i izvrsno vladaju vještinama svoga sporta. Brojni čimbenici utječu na konačan sportašev rezultat; treningom se organizam adaptira na povećani stres koji je pred njega postavljen te zahtjeva principe koji smanjuju rizik od ozljede i bolesti, a jedino zdrav organizam može pozitivno odgovoriti na postavljene izazove. Prilagodba organizma prvenstveno je odgovor mišića, respiratornog i kardiovaskularnog sustava te poboljšanje tih parametara...

: Zdravstveni pregledi i klasifikacija odbojkaša s invaliditetom; Antonija Perinčić
U svakom sportu, pa tako i u sportovima koji su namijenjeni sportašima s invaliditetom, postoji potreba za klasifikacijom kako bi se sportaši razvrstali u skupine koje će se međusobno natjecati u punoj ravnopravnosti. Glavni cilj klasifikacije odbojkaša s invaliditetom je ukloniti razinu oštećenja kao čimbenik koji utječe na sam ishod natjecanja. Klasifikacija mora minimalizirati utjecaj oštećenja na sportske izvedbe i omogućiti svakom pojedinom odbojkašu da svoj uspjeh temelji...

: Zdravstveni problemi vezani za stanovanje; Ivana Gugić
Utjecaj stanovanja na zdravlje kompleksan je fenomen. Brojni kemijski, biološki, fizikalni te socioekonomski čimbenici stanovanja utječu na zdravstveno stanje. Od kemijskih čimbenika olovo, azbest, radon i ugljikov monoksid mogu se naći u stambenim prostorima i imati zdravstvene posljedice. Grinje, insekti i glodavci ubrajaju se u biološke čimbenike koji djeluju na zdravlje jer mogu uzrokovati brojne bolesti. Od fizikalnih čimbenika svakako treba izdvojiti buku i njene...

: Zdravstveni rizici bavljenja borilačkim sportovima; Petar Gulin
Kontaktnim sportovima se u zadnjih dvadeset godina počelo baviti sve više ljudi, raznih dobnih skupina, radi raznih razloga, kao što su rekreacija, zdravlje ili natjecanje. Zbog sve veće popularnosti kontaktnih sportova, što zbog televizijskih prijenosa velikih mečeva, što zbog sve prisutnijih akcijskih filmova, učestalije bavljenje ovim sportovima dovodi do sve češćih ozljeda tipičnih za te aktivnosti. Postoji potreba za detaljnijim opisom i analizom učestalosti,...

: Zdravstveni učinci masti i ulja u prehrani s posebnim osvrtom na trans masne kiseline; Ivana Rais
Masti i ulja su različita konzistencija masnoća, ali i sastavni dio ljudske prehrane. Danas je uočljiva značajna promjena načina života, što je uvelike utjecalo i na prehrambene navike. Lipidi su značajan nutrijent u ljudskoj prehrani. S obzirom na podrijetlo namirnica, postoje biljne i životinjske masnoće te se u namirnicama najčešće nalaze kao mješavina zasićenim i nezasićenih masnoća.Preporuke su nekada naglašavale štetnost masnoća kao i potrebu da se smanji njihov...

: Zdravstveno - ekološki čimbenici u dječjim vrtićima; Bosiljka Čondić
Nakon obiteljskog doma, dječji vrtići su najvaţnije mjesto u kojem borave djeca predškolske dobi. U predškolskim ustanovama djeca u prosjeku provedu od 5 do 10 sati na dan u vrijeme intenzivnog psihičkog i fizičkog rasta i razvoja. Djeca pred sobom imaju više godina ţivota i samim time više vremena za razvoj kroničnih bolesti kojima za početak simptomatologije treba i više desetljeća, a kojima je okidač rana izloţenost nekoj štetnoj tvari ili kontinuirana, a moţda čak i...

: Znanja i stavovi o kontracepciji među studentskom populacijom; Roko Žaja
U ovome radu istraživana su znanja i stavovi o kontracepciji među studentima Sveučilišta u Zagrebu te utjecaj različitih demografskih i odgojno-obrazovnih čimbenika na stavove. Istraživanje je uključilo 715 studenata s devet fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ispitivanje je provedeno anonimnom anketom kojom su ispitani demografski podaci: godina studija, dob, spol, dob stupanja u spolne odnose, status veze i stupanj obrazovanja roditelja te podaci o načinu informiranja o...

Paginacija